Kome je do morala u politici, neka ide u NSPM

Učinak dosadašnjih mera za izlazak iz svetske krize: Polureforme nisu dovoljne

Komentari (22) COMMENTS_ARE_CLOSED
1 subota, 14 avgust 2010 15:40
Misa
Izuzetna analiza tekuce krize, opisane su posledice, a na kraju teksta cak je nagovesten i pravi razlog krize. Kao sto je Marks i napisao kapitalizam je autodestruktivan i na kraju ce sam sebe poraziti.
Mala ispravka Marks nije ideolog komunizma sto mu mnogi pripisuju, nego ekonomista koji je najtacnije opisao funkcionisanje kapitalisticke privrede, sa svim manama i prednostima. Kapitalizam je razvio proizvodne snage na do sad nevidjen nacin, podigao obrazovni nivo stanovnistva i znacajno podigao standard u celom svetu, ali se blizi kraju posto je svoju funkciju izvrsio.
Mnogo se paznje poklanja drzavama iako su one nemocnije nego ikada. Kapital je stvarno postao globalan, ako drzava ne ispunjava zelje kapitalista proizvodnja, investicije, novac..,. se za cas preseli u drugu drzavu. Takodje se i demokratija precenjuje, to vise nije ni nalik demokratiji od pre 100 godina. Da bi sad pobedili na izborima morate imati samo dve stvari: novac i medije, programi, reforme, planovi... su postali nebitni. Da bi dobili novac i medije morate igrati kako kapitalistima odgovara i brinuti samo o njihovim interesima inace nikad necete pobediti na izborima. Momentalno demokratija u SAD, a i u Evropi ne dovodi nove ljude na vlast sve se svelo na nekoliko klanova i porodica. Prvi put u demokratiji vidimo da sin nasledjuje oca (Busovi) ili zena muza (Klintonovi) cak su i stranke nebitne, pola Busovog kabineta je ostalo i kod Obame. Jos bolji primer je Grcka gde porodice: Micotakis, Papandreu i Karamanlis vec 50 godina vladaju i tu dolazi do smene sa oca na sina.
Pored kraja kapitalisatickog sistema nazire se i kraj predstavnicke demokratije izrazen kroz stranke, a javljaju se prvi znaci narodne demokratije. Meni su bili veoma interesantni proslogodisnji protesti u Rimu i Parizu koje nije organizovao ni sindikat ni partije, narod se povezao preko interneta i na kraju su stotine hiljada ljudi bili na ulicama.
Mislim da nas ceka uzbudljiva i interesantna dekada.
Preporuke:
0
0
2 subota, 14 avgust 2010 18:59
M
Odličan tekst, još bolja analiza i vrhunski zaključak! Bravo za autora i redakciju!

Očekujem malo zakasnele reakcije čitalaca zbog dužine teksta koja, inače, meni nije zasmetala, jer je izuzetno dobro napisan, živo, zanimljivo i čak sa nekim završnim naznakama gde bi se moglo tražiti rešenje.

Činjenice govore same za sebe, tako da ove krize koje se smenjuju i praktično znače da je svetska ekonomija u kontinuiranoj krizi, moraju naterati svet na razmišljanje i potragu za globalnim rešenjem, pre ili kasnije.

Sada i oni najtvrđi pobornici kapatalizma priznaju kraj neoliberalizma, ali se nadaju da će svet zaleći makar iza onog kapitalizma "sa ljudskim likom" koji, uzgred budi rečeno, takođe zamire naočigled nas evropljana.

Za Srbiju je itekako važno da se autori upuste u poduhvat razotkrivanja tajni ove tekuće krize, jer kod nas i dalje žare i pale neoliberali, kao da se u svetu ništa nije desilo. Ako dalje nastavimo da se ovako nonšalantno odnosimo prema krizi, desiće nam se da sutra budemo poslednji na braniku neoliberalne ekonomije, pa će nas i zbog toga izbombardovati.
Preporuke:
0
0
3 subota, 14 avgust 2010 19:23
stojan nenadović
Izlaz iz postojeće svetske krize biće moguć, kada se sistem kreditnog novca bude zamenio sa sistemom nekreditnog novca. Biagio Bossone, koji je bio izvršni direktor Svetske banke i izvršni direktor MMF-a, predložio je Samitu G-20, kao vođa radne grupe za pripremu predloga Samitu. 8. marta 2009. dodine on je napisao "Mi predlažemo sistem nekreditnog novca, da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja". Čeka se odgovor na ovaj predlog.
Preporuke:
0
0
4 nedelja, 15 avgust 2010 08:19
Šta mu bi?
Da mi je znati gde ova "zagonetna figura" iz Đinđićevog vremena nađe Marksovo tumačenje imperijalizma? Inače, analiza dodiruje neke istinske uvide u savremena dešavanja a njegovo pozivanje na Marksa, deset godina posle onoga što su zajapureni i bezglavi novodemokratski jurišnici učinili ovoj zemlji trebalo bi, valjda, da ima pokajnički karakter, šta li?
Preporuke:
0
0
5 nedelja, 15 avgust 2010 20:29
Miloš
Skoro savršen tekst. Jedan od najjasnijih i najkonciznijih tekstova o krizi koje sam uopšte pročitao. A bilo ih je dosta veoma dobrih na NSPM. Ne znam čime se pomalo misteriozni autor sada bavi, ne ulazim u detalje njegove čini mi se malčice kontorverzne biografije, ali siguran sam da bi bilo mnogo bolje da je on umesto družine iz G17 imao odlučujući uticaj na ekonomske tokove u Srbiji poslednjih deset godina.
Preporuke:
0
0
6 ponedeljak, 16 avgust 2010 10:47
Milan Purić
Veoma tačna i dobra analiza posledica SEK-e.Pravi uzrok krize je promena geopolitičke(vojne,ekonomske,medijske) moći u svetu.Ostalo je istorija.Tačna su predviđanja autora o pravcu kretanja društvenih odnosa u svetu,uz uvažavanje konstatacije jednog od komentatora teksta ,da je to pomalo zakasnela pamet.
Preporuke:
0
0
7 ponedeljak, 16 avgust 2010 15:20
Jova
Ne ulazeći u ocenu autorovog "lika i dela", ovaj tekst bi trebalo kopirati i deliti kao priručnik studentima ekonomije i društvenih nauka. A bogme i mnogim njihovim profsorimakoji su poslednjih godina obrukali i obraz i struku.
Preporuke:
0
0
8 ponedeljak, 16 avgust 2010 23:05
Boki
Odlican tekst. Ipak nekako smo ostali uskraceni u onom delu sta da se radi. Kako izgleda elita ne pristaje da izgubi ulogu elite (a koja je ikada to dobrovoljno uradila) pa ce priroda morati da uzme stvar u svoje ruke. Sa stanovista logike samo su dve stvari moguce. Ili ce postojeci resursi pravednije da se rasporede (pri cemu je elita glavni gubitnik) ili ce broj "korisnika" resursa da se smanji (pri cemu je demos glavni gubitnik).Treca varijanta je da se otkriju novi resursi (nove tehnologije, novi izvori energije, nacin da se eksploatisu rude na Mesecu...) koji bi za neko vreme zadsovoljili obe strane. Sto rece Gospodin Misa interesantna je dekada (ili dve) pred nama.
Preporuke:
0
0
9 utorak, 17 avgust 2010 08:40
Aleksandar Radovic
Postovani posetioci NSPM hvala vam na paznji, vremenu i umesnim komentarima.

Na brojna svrsishodna pitanja zaista nemam definitivnih odgovora ali sam uveren da se nesto mora radikalno promeniti.

Pitanje na koje mogu ipak sasvim pouzdano da odgovorim (Milose mislim na vas) je cime se bavim.

Pisem knjigu o periodu izmedju dva svetska rata. Trudim se da analiziram ekonomsku situaciju, financijsku krizu kao i njene tragicne politicke posledice dolaskom totalitarnih rezima na vlast u srcu evrope.

Sto se Zorana Djindjica tice, on je bio potpuno upoznat sa mojom "kontraverznom" biografijom i nisam imao utisak da su mu razlicita misljenja ikada smetala.

Kako sa 18 godina nisam bio clan socijalisticke omladine (za razliku od brojnih sadasnjih politicara na vlasti) a sa 36 sam zastupao ideje socijalne pravde (naravno na mom skromnom nivou)
Premijer je bio duhovito zalkjucio:

"Pa ti, ako sa 18 godina nisi bio komunista znaci da nisi imao srca, a to sto si sa 40 to postao znaci da nemas ni mozga!"
Preporuke:
0
0
10 utorak, 17 avgust 2010 12:25
Milan
Svaka čast. Samo pozdrav za gospodina Radovića. A ona anegdota sa Zoranom Đinđićem je baš duhovita. I jedno pitanje: da li bi bio spreman da se, u nekom obliku i nekoj varijanti, ponovo angažuje u Srbiji?
Preporuke:
0
0
11 utorak, 17 avgust 2010 17:01
Nikola Turajlić
Autor je bez sumnje čovek sa moralnim integritetom, jer se nije mogao uklopiti u koruptokratski sistem (koji je prevladao u celom svetu), a u kojem Srbija ima visoku poziciju.
Negovoj oceni uzroka globalne finansijske krize ne može se prigovoriti, ali je problematično njegovo vidjenje mogućnosti izlaska iz iste.
Naime prvi udar finansijske krize savladan je upumpavanjem ogromnih količina novca iz emisije, a ne zaduživanjem država na račun poreskih obveznika kako se ovo propagandno pokriva.
Medjutim ulazimo u drugo kolo globalne ekonomske krize u kojem su u igri ogromni dugovi država i korporacija.
Dugovi svih država su ogromni, a njihovi poreski prihodi se zbog SEK-e smanjuju i time otežava ili onemogućuje otplata kredita. Nije reč samo o USA i Grčkoj i sl. već i kapitalističkim zvezdama kao što je Njemačka.
Dugovi firmi nastali pre svega kreditiranjem fuzija korporacija su nepredstavivi. Tako je, primera radi, mobilni operater Vodafone u 2000 godini kupio Mannesmann Mobilfunk za 180 milijardi EUR koje neće moći nikada vratiti.
Nigdje u medijima se ne navodi da su banke uvukle države kao garante kredita firmama ili za hipoteke.
Sve mere finansijske politike koje se zagovaraju u svetu su neprovedive, jer im se protive svetski finansijski moćnici koji su stvarni vladari sveta, a ne demokratske marionete koje paradiraju kao predstavnici država u kojekakvim grupama.
Autor o uzrocima SEK-e se ne izjašnjava, već se skanjujući poziva na Marksa i istovremeno se ogradjuje od primene njegovog učenja na društvo.
Ovo shvaćam kao priznanje Marksu za njegovu tezu o strukturnoj grešci kapitalizma (nemogućnosti održavanja ravnoteže izmedju proizvodnje i potrošnje). Ne treba biti previše mudar da se shvati da je SEK-a posledica nemogućnosti održavanja potrošnje daljim kreditiranjem, zbog sveopšte prezaduženosti korisnika kredita.
Medjutim svetski ekonomisti izbegavaju da isto iznose u javnost (iako su toga nesumnjivo svesni), jer bi time priznali da za SEK-u nema leka.
Preporuke:
0
0
12 utorak, 17 avgust 2010 21:40
Katon
Autor misli da ce mu analiza biti bolja ako deset puta ponovi mantre protiv "neoliberalizma" i ostavi u magli sta bi trebalo uraditi (osim blage sugestije da se treba vratiti na kontrolu kapitala i protekcionizam). Sto god ti se ne svidja, proglasi za "neoliberalizam", i odmah sledi aplauz, "izvrsna analiza", "duboke misli' itd. Ekonomska globalizacija, otvaranje trzista i deregulacija su neoliberalizam, ali je nista manje neoliberalizam i povecanje intervenzionizma, srastanje finansijskih i politickih elita, bailouti i ostale posledice drzavne teznje ka kontroli ekonomije. Ekonomisti koji podrzavaju slobodno trziste su meoliberali, ali su to isto i poslovni ljudi koji socijalizuju rizik i dobijaju pomoc od vlade!

Finansijska kriza je pocela u SAD. Tamosnja finansijska trzista su sve samo ne deregulisana. U stvari, finansijski sektor je jedan od najregulisanijih u Americi, i doziveo je dodatni talas re-regulacije pocetkom 200o-ih. Autor pise o opadanju bankarskih standarda u Americi, posebno kod hipotekarnih kredita, kao da je to neka elementarna nepogoda, ili posedica nekog nepoznatog misticnog trzisnog mehanizma (naravno, slobodno trziste vodi potpuno suprotnom rezultatu, velikoj opreznosti i konzervativnom pristupu bankarskom biznisu).

Ono sto se desilo u Americi posledica je vise faktora od kojih je svaki proizvod drzavnog delovanja, tj pokusaja da se "popravi" trziste. Recimo, drzavno podsticanje i primoravanje banaka da daju jeftine kredite nesolventnim klijentima, sa obrazlozenjem da je posedovanje kuce socijalna kategorija, pa standardni bankarski kriterijumi ne vaze. Zatim, monetarna politika Feda koji je drzao skoro tri godine negativnu realnu kamatnu stopu. Garancije drzave da ce dati bailout firmama koje su preuzimale veliki rizik. Kakve to veze ima sa globalizacijom i "neoliberalizmom"?
Preporuke:
0
0
13 sreda, 18 avgust 2010 00:48
Aleksandar Radovic
Evo pokusacu da, bez osude neoliberalizma, objasnim detaljnije negativni cilkus subprajmova.

Kako je, na kraju je došlo do totalne inverzije celog lanca sekjuritizacije ?

Da bi se napravili novi finansijski proizvodi, koji prodajom donose značajne prihode, bilo je neophodno razviti sekjuritizaciju, da bi se to izvelo bilo je potrebno više hipotekarnih kredita, a da bi se dobili brojniji hipotekarni krediti bilo je neophodno plasirati sve više novca. Naravno ciljani su sve brojniji i siromašniji društveni slojevi.

Vredi jos jednom napomenuti da se najsiromašnija i najrizičnija, ali ipak ciljana, kreditna grupa u bankarskom žargonu zvala ninja (no income, no job, no asset – bez prihoda, bez posla, bez imovine)- sto govori o cinizmu, ali i o neopreznosti celog poduhvata (i tu licno ne vidim nikakvu socijalnu motivaciju, posebno ne državnu, vec islkjucivo gramzivost bankara).

I tako se čarobni krug hipotekarne sekjuritizacije pretvorio vrzino kolo subprajmova. Sve je još nekako moglo da funkcioniše dokle god je tržište nekretnina bilo u rastu, ali čim su se trendovi preokrenuli ceo mehanizam se zaglavio i čitava konstrukcija se urušila. U euforiji rasta zaboravilo se na to da cene koje naglo skaču mogu i naglo i da padnu! Isto tako su zaboravljena i elementarna pravila zdravog razuma. Pre svega, ne pozajmljuje se novac ljudima koji nemaju načina da ga vrate. Pogotovu se ne pozajmljuje novac na bazi nekog budućeg bogaćenja, baziranog recimo na projektovanom rastu cena nekretnina, već se to čini isključivo na osnovu realnih prihoda. Toliko o oprezu...
Preporuke:
0
0
14 sreda, 18 avgust 2010 16:39
Vladimir Dž
Za razliku od ostalih komentatora ja ću biti direktan – tekst nikako ne ukazuje na osnovu problema već na osudu što je kriminal otišao u nebesa, tj nisu trebali da budu toliko nevaljali pa su prešli sa šišanja na klanje ovaca. Moglo bi se reći da nas upućuje u pogrešan pravac.

Kriminal na koji mislim je utkan od samog početka u savremeno bankarstvo, autor ga spominje kao “finansijski leveridž”. To je plasman, uzdizanje nečega sa vrlo malo podloge. Pod podlogom zdrav razum podrazumeva nešto opipljivo, dok finansijeri misle da i papir ili el-brojke takođe ulaze u ovu kategoriju. Bez jasne osude suštine problema: sistema sa delimičnom rezervom ovaj tekst nema nikakav značaj, kao i mnogi drugi slični koje možemo naći na internetu. Usvajanjem vaših “mera” bi se samo prolongiralo ono što je neibežno u globalnom piramidalnom sistemu.

"Problem koji se gomila vekovima i oko kojeg će biti borbe pre ili kasnije, jeste narod protiv banaka"
~ Lord Acton, Engleski istoričar.

Gosp. Radović – Neradi se ovde nikako o “neopreznosti celog poduhvata”, već se radi o svesnoj nameri da se sistem uruši.
Preporuke:
0
0
15 sreda, 18 avgust 2010 17:13
Katon
dragi gospodine Radovicu,

kada centralna banka drzi realnu kamatnu stopu ispod nule tri godine, ond ato znaci politiku ekstremno jeftinog novca, zapravo znaci da je mnogo jeftinije zaduzivati se nego stedeti. Sta je onda iznenadjujuce da se ljudi prezaduzuju, da bankari daju previse kredita, i da cak i NINJA zajmovi deluju kao dobra investicija? Kad novca ima toliko, banke moraju da urade nesto sa viskom, posto servisiraju normalno trziste. Sledeci korak su subprajmovi i snizavanje standarda za davanje kredita. Ali, to sve nema nikakve veze sa gramzivoscu, niti sa nekim mistickim svojstvom trzista da periodicno i selektivno izaziva ludilo kod ljudi, nego sa monetarnom politikom i kreditnom inflacijom koju orkestrira centralna banka. Jedini koji su u Americi na vreme ukazivali na opasnost od preteranog zaduzivanja, i buma nekretnina bili su "trzisni fudnamentalisti" poput Petera Sheifa, dok su Alan Greenspan, Bernanke i ostali zreci drzavnog intervencionizma tvrdili da je sve ok. Paul Krugman je 2002 cak molio Greenspana da dodatno snizi kamatnu stopu i izazove bum nekretnina jer je to po njemu bio jedini nacin da se izbegne recesija. I Greenspan je radio upravo to do 2005. I posledice su bila neminovne.

I kad smo vec god gramzivosti - po kojoj su to uvrnutoj logici bankari koji daju NINJA zajmove "gramzivi", a njihovi klijenti sa godisnjim dohotkom od 60 000 koji uzimaju vile sa bazenima od 600 000 dolara koje nema sanse da otplate su altrusiticki cvetici, "zrtve mocnika" koje su lisene gramzivosti?
Preporuke:
0
0
16 sreda, 18 avgust 2010 21:25
Misa
Ovde preovladjuje misljenje da su banke namerno uslev u rizicne kredite da bi srusile sistem, Ali banke imaju vrlo malo svojih para 5-6% neke i manje, one upravljaju novcem deponenata, koji imaju interes da za svoj novac dobiju sto visu kamatu. Banke jednostavno moraju da se bore na trzistu da novac negde oplode i isplate kamate koje deponenti ocekuju.
Kako niskorizicni poslovi donose mali prihod, a deponenti traze sve vise i vise one su prinudjene da ulaze u rizicne plasmane sa visokim kamatama. Meni je mnogo interesantnije da saznam ko su deponenti banaka i kako su toliko visoke sume novca izvucene iz realne ekonomije i presle u finansijski sektor.
Preporuke:
0
0
17 četvrtak, 19 avgust 2010 11:10
stojan nenadović
Stvaranje novca u vidu kredita je problem od početka. Novac mora da se stvara kao poklon i ko uštedi nešto od toga novca koji je u opticaj ušao kao poklon može posle i da pozajmljuje, odnosno daje na kredit. Ali novac mora da ulazi u opticaj kao poklon. Novac sada ulazi u opticaj kao dug i to stvara sve probleme sa novcem. Biagio Bossone, koji je bio izvršni direktor Svetske banke i MMF-a, pedložio je Samitu G-20 da se pređe na sistem nekreditnog novca i da se stvaranje novca odvoji od pozajmljivanja. Sada se novac stvara pozajmljivanjem. A novac ne sme da se stvara pozajmljivanjem. Pravi novac se stvara samo poklanjanjem. Poklanjanje novca može da vrši samo država. Banke mogu da primaju štednju i daju kredite iz tako prikupljene štednje. I onda nema krize. To znanje se već pojavljuje u štampi, koja se prodaje na kioscima.
Preporuke:
0
0
18 petak, 20 avgust 2010 17:06
Nikola Turajlić
@ Misa
Tvoja konstatacija da su derivati posledica nastojanja banaka da maksimaliziraju profit, je za mene nepreporna. Ovome bih dodao da je i menedžment ulazio u rizik zbog visokih premija, a imali su i osiguranje u vidu tzv. zlatnih padobrana.
Medjutim tvoje prizivanje (očekivanje) pozitivnih revolucionarnih promena je čista iluzija, jer nema uporišta u postojećim društvenim odnosima.

@ Katon
Naime ja sam bio do sada uveren da su svet doveli na stramputicu svetski finansijski moćnici, zbog njihove neograničene pohlepe, a uz asistenciju njima korumpiranih državnih struktura.
Medjutim ti si to tako lepo pojasnio da su državne strukture navabile ili čak i prisilile finansijske
moćnike na protutržišni blud, a iz čega je pod neoliberalnom krošnjom, pored žita narastao svakojaki kukolj kao što su globalizacija, državni intervenizam i regulacija, socijalizacija gubitaka i dr.
Iz tvojih teza proizlazi nedvojben zaključak da treba samo likvidirati remetilački faktor državu i sve prepustiti slobodnom tržištu koje će, pod dirigentskom palicom nevidljive tržišne ruke, eliminisati sve krize i od sveta učiniti raj na zemlji.
Preporuke:
0
0
19 nedelja, 22 avgust 2010 02:42
Misa
Ne ocekujem ja revoluciju, samo kazem da je sadasnji ekonomski i drustveni poredak neodrziv. Dugovi se ne mogu vratiti, i sve ce se zavrsiti ili hiper inflacijom koja ce izbrisati dugove ili konfiskacijom sredstava za proizvodnju i prelaskom u socijalizam. Hiper inflacija ce najveci broj gradjana znacajno oswiromasiti i pitanje je dali ce oni na to pristati.
Preporuke:
0
0
20 nedelja, 22 avgust 2010 12:01
Nikola Turajlić
@ Misa

Osporavaš moju tvrdnju da očekuješ revolucionarne promene, a potom navodiš da će doći do hiperinflacije, koja će likvidirati dugove, ili do konfiskacije sredstava za proizvodnju i povratka na socijalizam.
Hiperinflacija može obezvrediti ili čak anulirati dugove, ali ne može promeniti vlasničke odnose.
Promena vlasništva sredstava za proizvodnju može se provesti samo nasilno, dakle revolucionarno, a ti se ustručavaš ovo priznati.
Na drugoj strani moj stav je da moderni lumpenproleteri nemaju psihofizičku konstituciju za revolucionarne promene, već da će nastupiti sveopšta kriminalizacija društva, tj. novi sistem uslovno nazvan "banditizam".
Dakle, treba popu reći pop, a bobu reći bob, što ja činim čak i pod vlastitim identitetom.
Preporuke:
0
0
21 ponedeljak, 23 avgust 2010 04:47
Misa
Ja vidim samo dva izlaza iz krize i uopste nisam siguran koji ce predvladati.
Preporuke:
0
0
22 ponedeljak, 23 avgust 2010 23:43
Nikola Turajlić
@ Miša
Ti si gori od Pitije, jer je ona bar naznačila u odgovoru dve odredjene mogućnosti, koje istina isključuju jedna drugu.
Svoje vidjenje mogućnosti razrešenja protivrečnosti, koje vode ka "propasti" sveta, ti sakrivaš kao zmija noge.
Kada nešto ustvrdiš u medijskoj komunikaciji, trebaš to specificirati kao i argumentirati.
Imam osećaj da org. vrši više nego negativan uticaj na tebe, u smeru vodjenja nedovoljno argumentovane rasprave.
Ili možda očekuješ da će "auditorij" prihvatiti tvoje tvrdnje kao sveto pismo.
Preporuke:
0
0

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner